Dobrovoljni darivatelji krvi su nacionalno i strateško bogatstvo svake zemlje. Kao i u mnogim zemljama tako i u Republici Hrvatskoj organizacija, prikupljanje i raspodjela krvi povjerena je službi za transfuzijsku medicinu i Crvenom križu koji u zajedničkoj suradnji ostvaruju prikupljanje potrebnih doza krvi za potrebe zdravstva. 

Hrvatski Crveni križ je utemeljitelj dobrovoljnog darivanja krvi u Republici Hrvatskoj: promiče dobrovoljno darivanje krvi te organizira i provodi akcije darivanja krvi; okuplja darivatelje i vodi evidenciju darivatelja, te izdaje potvrde i dodjeljuje priznanja darivateljima. 

Kako bi se zadovoljile sve potrebe zdravstva za RH za krvi i krvnim pripravcima, u suradnji s transfuzijskim službama izrađuje se godišnji kalendar akcija, prema potrebama zdravstva. Ukupan broj prikupljenih doza krvi u RH na 100 stanovnika iznosi 4,59 doza krvi. Rezultati nisu ujednačeni u svim područjima RH jer na broj prikupljenih doza utječu demografski, gospodarstveni, kulturološki i drugi čimbenici. 

Jedna četvrtina čovječanstva može doći do sigurnih doza krvi i krvnih pripravaka koji se prikupljaju po načelima: dobrovoljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti, dok se za tri četvrtine stanovništva krv osigurava rodbinskim i prijateljskim davanjem i plaćanjem davateljima krvi. Navedena načela prva je 1948. godine prihvatila Liga društava Crvenog križa (današnja Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, IFRC), a podržala Svjetska zdravstvena organizacija, koja je ponovno istaknula njihov značaj nakon pojave AIDS-a, zbog širenja ove bolesti putem krvi koja se uzimala od plaćenih davatelja. 

U Hrvatskoj se, kao i u razvijenim zemljama svijeta, zbog zaštite i sigurnosti bolesnika te pravodobnog i uspješnog transfuzijskog liječenja provodi samo dobrovoljno davanje krvi. 

  

Uloga Hrvatskog Crvenog križa:

Da bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika, potrebno je uvijek imati dovoljan broj davatelja krvi, odnosno dovoljne količine krvi u pričuvi. S tim ciljem u Hrvatskoj je izgrađen sustav usklađenog davanja i prikupljanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa preko svojih društava koja okupljaju darivatelje krvi i Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, te zavoda za transfuzijsku medicinu u drugim gradovima koji rade na uzimanju krvi, što u zajedničkoj suradnji omogućuje podmirenje iskazanih potreba zdravstva za krvi i krvnim pripravcima. 

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi u RH obilježava se 25. listopada. Tog dana Hrvatski Crveni križ se prigodnim zahvalnicama, prijemima i drugim aktivnostima zahvaljuje davateljima u Hrvatskoj. Na taj je dan 1953.g. u Željezari Sisak održana prva akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa. Od ovog datuma Hrvatski Crveni križ organizira i provodi akcije darivanja krvi prema načelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i besplatnosti.

Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi je 14. lipnja. Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi prilika je da se ukaže na važnost dobrovoljnog, neplaćenog i redovitog davanja krvi. Taj dan ujedno je prigoda za zahvalu i odavanje počasti svim darivateljima krvi koji diljem svijeta spašavaju ljudske živote. 

O dobrovoljom davatelju krvi

     Tko je dobrovoljni davatelj krvi?

  • Dobrovoljni, neplaćeni davatelj krvi je osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dragovoljno i za to nije plaćena niti u novčanom niti u nekom drugom obliku koji bi mogao biti zamjena za novac.
  • Dobrovoljni davatelj krvi je posredan, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, tj. on je aktivna veza između zdravog dijela društva i bolesnika. 

Motivi za darivanje krvi

  • Najčešći razlog zbog kojeg ljudi daruju krv je human motiv i želja da se učini dobro djelo o da se pomogne bolesniku. Darivatelji krvi imaju divan osjećaj osobnog zadovoljstva da su spasili nečiji život
  • Neki su dobrovoljni darivatelji sami prije bili liječeni transfuzijama krvi
  • Nekim darivateljima njihove bližnje i drage osobe primaju transfuzije krvi

Kako se postaje dobrovoljni davatelj krvi:

  • Jednostavno-najprije morate donijeti odluku da želite davati krv i tako spašavati živote ljudi
  • Javiti se u svoje društvo Crvenog križa. Davanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj krvi

Tko sve može dati krv? 

  • Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja: 
  • Dob: od 18 do 65 godina
  • Tjelesna težina: iznad 55 kg
  • Tjelesna temperatura: do 37°C
  • Krvni tlak: sistolički 120 do 180 mm Hg, 
  • dijastolički 70 do 110 mm Hg
  • Puls: 50 do 110 otkucaja u minuti
  • Hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L
  • Muškarci smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca, a žene smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.

Priprema za darivanje krvi:

  • Prije davanja krvi nije potrebno biti natašte
  • Preporuča se da nekoliko sati prije davanja krvi pojedete lagan obrok i popijete vode, soka ili čaja jer ćete se bolje osjećati 
  • Jedino Vas molimo da unutar 8 sati prije davanja krvi ne jedete izrazito masnu hranu i ne pijete alkohol jer njihovi sastojci mogu transfuzijom krvi biti unijeti u bolesnika i nanijeti mu štetu

Načini darivanja krvi:

  • Najčešći način davanja krvi je davanje jedne doze ''pune'' krvi
  • Drugi način davanje je uzimanje samo jednog ili više raznih krvnih sastojaka pomoću aparata kojeg nazivamo stanični separator

Postupak darivanja pune krvi: 

  • Identifikacija darivatelja: Kod svakog darivanja krvi sa nekim identifikacijskim dokumentom sa slikom (osobna iskaznica, putovnica, vozačka dozvola, indeks). Ispis podataka na evidencijski karton davatelja krvi.
  • Provjera hemoglobina: Sterilnom lancetom tehničar ubode darivatelja u jagodicu prsta i skida kap krvi koju trzajem lancete spušta u posudu sa bakrenim sulfatom poznate koncentracije. Kada kapljica tone, darivatelj može dati krv.
  • Liječnički pregled: podrazumijeva mjerenje tlaka, provjeru rada srca i po potrebi tjelesne težine. Kroz postavljanje određenih pitanja liječnik odlučuje da li osoba može darovati krv bez škodljivosti za svoje zdravstveno stanje, te bez opasnosti za potencijalne primatelje krvi.
  • Venepunkcija: iskusan tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu.
  • Sam čin darivanja traje maksimalno desetak minuta. Darivatelj je u ugodnom poluležećem položaju dok laganim stiskanjem šake puni vrećicu za krv. Svaka osoba daruje 450 ml pune krvi. Iz sistema se svaki put izdvajaju dvije epruvete i to jedna za potvrđivanje krve grupe, a druga za serološka testiranja. Po završetku uzimanja krvi igla se vadi, a kožu se na mjestu uboda zaštićuje tuferom od vate. Da bi se ubrzalo zatvaranje otvora u veni, ispružena ruka se podiže u vis.
  • Davatelju krvi nakon darivanja slijedi kratkotrajni odmor uz osvježenje i lagani obrok.
  • Sveukupno darivanje krvi Vam može oduzeti oko 30 minuta vašeg vremena.

Tko ne smije darivati krv? 

Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za zdravlje darivatelja krvi ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje. Podaci se otkrivaju u tijeku pregleda i razgovora s liječnikom.

Stanja koja zahtijevaju privremeno odbijanje darivatelja:

  • Lakše akutne bolesti (prehlada, vrućica, herpes, proljevi, povraćanje, uzimanje antibiotika)
  • Smanjena koncentracija hemoglobina u krvi, neispavanost, dugotrajne dijete, gubici tjelesne težine
  • Operativni zahvati, transfuzija krvi, endoskopski pregledi, tetovaže, piercing, bušenje ušiju, akupunktura, vađenje zuba
  • Primanje nekih cjepiva, uzimanje pojedinih lijekova, alergije, astma
  • Poremećaji krvnog tlaka, povišene masnoće i šećer u krvi
  • Kožne bolesti, osip, lijekovi za liječenje akni
  • Trudnoća, pobačaji i dojenje
  • Spolni kontakt s osobom ponašanja visokog rizika

Stanja koja zahtijevaju trajno odbijanje darivatelja:

  • Trajno se odbijaju od davanja krvi osobe koje su bolovale ili sada boluju od teških kroničnih bolesti dišnog i probavnog sustava kao i osobe koje boluju od bolesti srca i  krvnih žila, zloćudnih bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, šećerne bolesti, živčanih i duševnih bolesti, te sa bolestima krvi i poremećajima zgrušavanja krvi.
  • Trajno se odbijaju osobe s ponašanjem visokog rizika: ovisnici o alkoholu ili drogama, osobe koje su uzele drogu putem igle, osobe koje često mijenjaju seksualne partnere, osobe koje su liječene zbog spolno prenosivih bolesti, osobe koje su HIV pozitivne, te druga ponašanja visokog rizika

Konačnu odluku donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora s davateljem prije samog čina davanja krvi.

Izrecite liječniku svoje sumnje jer time štitite i svoje i tuđe zdravlje. Molimo budite iskreni pri svakom liječničkom pregledu za davanje krvi !!!

Postati darivatelj je privilegija koja sadrži i odgovornost prema bolesniku !!!